четвртак, 30. септембар 2010.

BEČ, 2. oktobar 2010: Promocija knjiga "BLAGOSLOVENI GUBITNICI" i "MI, NARKOMANI"...


Promocija knjige pesama Milana Dobričića"Blagosloveni gubitnici"
(Društvo Istočnik, Biblioteka časopisa Poezija 4x, Beograd, 2009)

i romana Veljka Petranovića "Mi, narkomani"
(Treći Trg, Biblioteka Desant, Beograd, 2010)

biće održana u Beču, u subotu 2. oktobra 2010. godine od 19 časova
Der KELLER, 1. Wien, Laurenzerzberg 2
u organizaciji Udruženja "REČ-BOJA-TON".

U razgovoru o knjigama učestvuju
Dragana Nikolić,
Dejan Matić,
Milan Dobričić,
Veljko Petranović
i Dušan Savić.

Treći Trg najavljuje da će biti reči i o "knjizi iznenađenja".

Još detalja možete videti na blogu:
http://dragananikolic.blogspot.com/2010/09/dve-nove-knjige-promocija-u-becu.html




понедељак, 27. септембар 2010.

AGON NA PALUBI: UK PAROBROD, utorak 28. septembar 2010, u 19h, Kapetan Mišina 6



U okviru programa UK "PAROBROD" predstavljanje elektronskog časopisa za savremenu poeziju AGON - www.agoncasopis.com

AGON NA PALUBI!

Učestvuju urednici i pesnici:
Vladimir Stojnić, Bojan Savić Ostojić i Marko Stojkić

Moderator: Dejan Matić

Utorak 28. septembar 2010. godine u 19 časova
Prostorije UK "Parobrod", Kapetan Mišina 6a
Ulaz slobodan

Agon je internet časopis za poeziju koji izlazi na svaka dva meseca od početka 2009. U dosad objavljenih devet brojeva, Agon je svoj sadržaj koncipirao na premijernom objavljivanju prevoda (rubrika Prevedena poezija) i originalnih poetskih tekstova (rubrika Poezija), kao i tekstova iz teorije poezije grupisanih u tematsku celinu (rubrika O poeziji). Svojim doslednim pristupom i jasnom uređivačkom politikom, Agon je izgradio prepoznatljiv imidž i nametnuo se kao referenca u elektronskoj periodici na srpskom jeziku. Pored priloga više od stotinu autora, u časopisu su objavljeni temati posvećeni Žaku Vašeu, Milanu Dedincu, Milutinu Petroviću, Filipu Žakoteu, autopoetičkim tekstovima savremenih srpskih pesnika i esejima postmodernih američkih pesnika. Objavljena su dva specijalna broje, od kojih je jedan posvećen ženskoj poeziji i feminističkoj teoriji (broj 6), a drugi savremenoj francuskoj poeziji (broj 8).

www.agoncasopis.com

Uredništvo: Vladimir Stojnić i Bojan Savić Ostojić

недеља, 26. септембар 2010.

Promocija knjige "Japanska kutija" Ivane Hadži-Popović


Ponedeljak, 27. septembar 2010, 19h
New Moment Ideas Gallery, Hilandarska 14


New Moment Ideas Gallery i izdavačka kuća Palabra
Pozivaju Vas na promociju nove knjige

Ivane Hadži-Popović
"JAPANSKA KUTIJA"

Na promociji će biti prikazan film "Nacizam i okultno"

O knjizi će govoriti:
Ratko Božović, profesor univerziteta
Dejan Matić, pesnik i urednik časopisa "Treći Trg"
Autorka

Odlomke iz romana će čitati Ivana Kuzmanović
Muzički program - Koki, kantautor


---

Ivana Hadži-Popović objavila je pet romana: Sezona trešanja (u najužem izboru za NIN-ovu nagradu 1999 godine), Knez (1999), Brod za Buenos Ajres (2001), Zamka (nagrada «Isidora Sekulić» za 2004 godinu), Na Hadrijanovom tragu (u najužem izboru za nagradu «Žensko pero» za 2009 godinu), roman Japanska kutija (2010) kao i dve zbirke eseja: Kolumbovo jaje (2006) i Isidora, eros i tajna (2009)
Prevodi romane, priče i eseje s francuskog i italijanskog jezika.



петак, 24. септембар 2010.

RAVENA, 24. septembar - Na DANTEOVOM grobu KOLJA MIĆEVIĆ čita prevod KOMEDIJE!

Ravena, 24. septembar 2010. godine, u 21h

Književnik Kolja Mićević učestvovaće na uglednoj manifestaciji posvećenoj Danteu u Raveni, u Bazilici gde je i Danteov grob, gde će govoriti o prevođenju Dantea i čitati svoj prevod na srpski Komedije (XII pevanje iz Čistilišta) .

Podsećamo da je Kolja Mićević (1941), pored drugih značajnih prevoda sa francuskog, engleskog, italijanskog, španskog i slovenačkog jezika, preveo sa italijanskog Danteovu Komediju na srpski i na francuski jezik.

O manifestaciji na kojoj se svakog septembra u Raveni okupljaju najznačajniji poznavaoci i prevodioci Dantea iz celog sveta, Kolja Mićević kaže:
"Već petnaest godina se svakog septembra u Raveni, u Bazilici gde je i Danteov grob, obavljaju čitanja prevoda Komedije na neki svetski jezik. To traje već petnaest godina, bez prekida, i ovo 39. čitanje posvećeno je SRPSKOM jeziku, a ja sam pozvan da čitam svoj prevod XII pevanja iz Čistilišta. To veče, koje se održava 24-og u 21 h, podrazumeva i učešće dvoje stručnjaka za Dantea, jedan je gospođa Mirka Zogović, s italijanske katedre, a drugi gospođa Marija Rita Leto, Italijanka slavista. One će govoriti o Danteu u Srbiji i u srpskom jeziku. Ja treba da objasnim svoj prevodilački postupak (moderator je gospodin Alesandro Đentili, koji zbog toga dolazi iz Firence) i spremio sam da u Bazilici obnarodujem svoja dva od nekoliko otkrića: govoriću o prvom od tri i dosad neprimećenom akrostihu kojim počinje Komedija i o bitnm broju 15, temeljnom broju Komedije.
Sve se završava čitanjem na italijanskom pomenutog pevanja, a zatim treba da ja da pročitam prevod na srpski. Uvežbavam se, jer čitanje je neizvesnije nego pevanje, jer ću - neka se zna - i zapevati pod lukovima Bazilike! Tekst je jedan Danteov stav o nemogućnosti-mogućnosti prevođenja poezije koji je on izneo u svome autopbiografskom i filosofskom traktatu G o z b a.
Dante je umro u septembru, time se objašnjava izbor ovog meseca za čitanja, a svake godine izabiraju se tri jezika - svake nedelje po jedan - kako bi, u malom, bila pročitana pevanja iz Pakla, Čistilišta i Raja! 17-og je čitan litvanski prevod, a 30-og će biti čitan novi prevod na engleski. Srpski je u sredini!"


понедељак, 13. септембар 2010.

Novi Desant: Promocija knjiga "Jerusalim" i "Prozor u zid"


Utorak, 14. septembar 2010, 19h
UK Parobrod, Kapetan Mišina 6a

Promocija knjiga:

Gonsalo M. Tavareš (Portugal)
JERUSALIM

Viktor Radonjić (Srbija)
PROZOR U ZID

Učestvuju:
Jasmina Nešković, Viktor Radonjić, Milan Dobričić i Dejan Matić


---

Četvrtak, 16. septembar 2010, 21h
španski bar Casa Garcia, Kraljevića Marka 19

Promocija knjige PROZOR U ZID Viktora Radonjića
Muzička podrška: duo viola-fagot Ivana Mandic i Jocic Vojislav



GONSALO M. TAVAREŠ (1970, Luanda) je mladi portugalski pesnik i pisac čiji je rad nagrađivan najprestižnijim nacionalnim književnim nagradama. Njegova dela objavljena su u nekoliko stranih antologija proze i poezije, a romani su mu prevedeni na deset jezika.


Jerusalim je jedna velika knjiga koja pripada velikoj zapadnoj literaturi. Gonsalo M. Tavareš nema pravo tako dobro da piše sa svega 35 godina: dođe mi da ga izudaram!
Žoze Saramago
(iz govora prilikom dodele nagrade romanu Jerusalim)

-

U romanu Jerusalim, kojim je stekao atribut „portugalskog Kafke”, Gonsalo M. Tavareš nastoji da odgovori na jedno od ključnih i najstarijih pitanja filozofije – pitanje o poreklu i ulozi zla u svetu. Po Tavarešu, zlo je jedna od osnovnih pokretačkih sila koja uspostavlja dinamiku Istorije, a čovek je sudbinski predodređen da namerno ili nesvesno bude izvršilac zla ili njegova žrtva.
Naslov Jerusalim i smeštanje radnje u neki neimenovani grad i neodređeno istorijsko vreme, naglašavaju univerzalni karakter piščeve poruke i potkrepljuju njegovo uverenje u tezu „o večnom ponavljanju istog”, a složeni odnosi među junacima neobičnih imena i nepredvidivi zapleti i raspleti, čine da se ova opora i uzbudljiva pripovest prati bez daha, u napetom iščekivanju neizvesnog kraja.
Jasmina Nešković



Viktor Radonjić (1973, Beograd) objavio je zbirke pesama: Efemeron (2000); Nadir (2002); Tmina i srebro (2004); Ekologija fraze (2005).

Objavljivao je u domaćim i inostranim književnim časopisima i na internet portalima.

Živi u Beogradu.

Prozor u zid je njegov prvi roman.


-
14.
Beograd, oktobar 1996. godine.

Klub Industrija.
Adidas patiku provlačim kroz donji obruč barske stolice – noga titra gore-dole; glava mi je spuštena na šank. U crnoj sam majici dugih rukava, sa prikazom Pekmena u lavirintu, i maslinasto-zelenim pantalonama, sa širokim džepovima kod kolena. Naglo podižem glavu, odraz svog lica vidim u ogledalu. Kosa, dužine do jednog santimetra, ofarbana mi je u crveno. Milim po odrazu, zabadam se u oko – zenice su raširene, dužica jedva da se nazire; u ogledalu ispijam flašicu kisele vode, palim cigaretu, uvlačim duboko dim, podižem ruke uvis, klatim se ponesen, jezdim na tehno deonici. Prilazi mi Miloš, grli me:
– Ovo je, bre, život, a?
– Možeš li da zamisliš da ovo kako se sad osećaš traje zauvek?
– Pod uslovom da nema ničega posle ovog života, o, da, da... da!
– A ako bi se zatekao u poziciji iz koje isključivo od tebe zavisi odabir smrtne ili večite duše, za kojom dušom bi posegao?
– Bože, o čemu ti razmišljaš! (Primiče mi se tik uz uvo.) Ako bih dobio ubedljive garancije da ću biti u ovakvom stanju do kraja života, bez bolničkih postelja i ostalih sranja, odabrao bih smrtnu dušu...


четвртак, 9. септембар 2010.

Moj Trg: Za šankom poezija Nine Živančević

U okviru tribine Moj Trg: Za šankom biće održano veče poezije Nine Živančević, naše poznate književnice koja živi u Parizu,
povodom najnovije knjige pesama "Pod Znakom Kibernetičke Kibele", objavljene kod Harmatana na francuskom i srpskom jeziku .

Gosti: Milutin Petrović i Nemanja Mitrović

Petak, 10. septembar, 20:30h,
španski bar Casa Garcia,
Kraljevića Marka 19


NINA ŽIVANČEVIĆ - pesnikinja, esejista, prozni pisac, dramski pisac, kritičar umetnosti, prevodilac i urednica. Objavila je 12 zbirki pesama, tri knjige kratkih priča, dva romana i knjigu eseja o Crnjanskom (njena doktorska teza). Objavljivala u Parizu, Njujorku i Beogradu.

Dobila je tri književne nagrade, uredila je i bila zastupljena u brojnim antologijama savremene svetske poezije.

Kao urednica i korespondent sarađivala je sa časopisima New York Arts Magazine, Modern Painters, American Book Review, East Village Eye, Republique de lettres.

Predavala je na više univerziteta i instituta u SAD, predavala je engleski jezik i književnost u Francuskoj i na mnogim univerzitetima i koledžima u Evropi.

Aktivno je radila za pozorište i radio; četiri njene drame postavljene su i emitovane u SAD i Velikoj Britaniji. Radi i živi u Parizu.

---


KRALJEVSKI LOV

(prema Nizamiju)


Usetali smo u carski vrt

Sa minijaturnim borovima, nehatnim jelenima

I cvrkutavim fontanama: tada sam shvatila

Da i dalje traje kraljevski lov –

Izgorela trava, polomljeni vrt

Jevanđelja umrljana krvlju,

Santuri u plamenu: „vratili su ovde sat“ – rekao si –

Cetiristo godina unazad,

A bitka na mom Kosovu

Pomerila se kroz vreme, sa sjajnim jataganima

I osakacenim ratnicima: cvrsta

Bezumna i surova ruka vlada

Nasim bastama,

Moj padisahu,

Morao si da napustis Nizamijev vrt hitro

I postanes tako slavni nomad izgorelih krila

A ja bejah poslednja „severna pokrajina“

Tvoga carstva koju si branio na život i smrt;

Kuca mi je nestala

Pod teškim bombama,

Jezik nase dece ispskan je tudjim recima i akcentima,

andjelima na hriscanskim freskama

u dalekim manastirima pootpadase krila

njihov let se sveo na nocna bezanja

na lutanja po nekim sumnjivim novinama

na cijim naslovnim stranama stampaju sve i svasta

sve osim nasih izgnanih i izgubljenih pesama

i onih svakodnevnih muka koje ne poznaju tajnu podmitljivih religija

niti pak nose pecate zvanicnih sudskih prevodilaca.


---


www.trgnisepoezija.blogspot.com/2009/06/nina-zivancevic-intervju.html



Urednik tribine: Dejan Matić

Pokrovitelj tribinskog programa: Sekretarijat za Kulturu Uprave grada Beograda.

Prijatelji tribinskog programa: španki bar Casa Garcia (Kraljevića Marka 19) i bife Ventil (Kapetan Mišina 14).